Cilj okupljanja bio je bolje upoznavanje lovaca veterana s lovačkim udrugama i organizacijama, isticanje pozitivnih učinaka bavljenja lovstvom te informiranje o ostalim poveznicama između lovstva i lovaca veterana.
U ulozi predavača govorili su prof. dr. sc. Krešimir Krapinec, dipl.ing. šum., državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede dr. sc. Željko Kraljičak, tajnik Hrvatskog lovačkog saveza mr. sc. Ivica Budor, predsjednik LUV Tigrovi prof. Zlatko Majić i Ivan Krupec, mag. ing.agr.
Događaju je nazočio i Miljenko Kruc, predsjednik Lovačkog saveza Grada Zagreba, dok su iz zagrebačke gradske uprave stigli pročelnik Ureda za branitelje Miodrag Demo te Mate Barbir i Danko Herman iz Ureda za poljoprivredu i šumarstvo, a iz Hrvatskih šuma njihov član uprave Ante Sabljić.
Prije samog početka nazočnima se obratio ravnatelj Spomen doma Tigrovi Ervin Škacan koji je, između ostalog, kazao da je “lovac, prije svega, gospodin”. Potom se Miodrag Demo kratko prigodnim govorom obratio skupu, nakon kojeg je isto učinio i Josip Lucić, počasni predsjednik LUV “Tigrovi” te bivši načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH. Otkrio je da potječe iz lovačke obitelji čiji su članovi lovili u spačvanskim šumama. Osvrnuo se na doprinos lovaca u Domovinskom ratu te rekao da živimo “na rajskom prostoru”, a tim je riječima Hrvatsku opisao i izraelski veleposlanik, s kojim se Lucić susreo u jednoj prigodi.
Prvi predavač Ivan Krupec osvrnuo se na značaj lova i lovstva za veterane, što mogu posvjedočiti i članovi lovačke udruge hrvatskih ratnih vojnih invalida „Hrvatski sokol“, koji imaju svoje lovište u Krnjaku pored Karlovca. Istakuo je blagodati druženja te boravljenja u šumi za lovce veterane, a koliko ono pomaže govorio je i iz vlastitog primjera, kao 80 postotni HRVI iz Domovinskog rata koji je tri puta ranjavan. Ispričao je i svoju osobnu priču u kojoj se isprepliću njegov lovački i braniteljski staž. Kao dugogodišnji lovac 1991. godine prilikom povratka s posla uočio je masu ljudi i prve hrvatske branitelje koji su blokirali bivšu vojarnu JNA u zagrebačkom naselju Špansko. Kada ih je spazio, nije dvoumio niti trena, uzeo je svoj lovački karabin u kalibru 30 06 te doslovno uskočio među momke koji su opkolili vojarnu. Tu je započeo Krupecov braniteljski put, a umirovljen je 1999. godine, kada lovstvo ponovno postaje centar njegova života.
Profesor Krapinec sa Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu svoje izlaganje započeo je činjenicom kako je početkom devedesetih u Hrvatskoj među lovcima karabin kao vrsta lovačkog oružja bio slabije zastupljen u odnosu na druge
dijelove bivše države. Tadašnji branitelji i lovci, a danas veterani uključeni su, ističe Krapinec, u značajan broj lovačkih udruga. Osvrnuo se i na ruralni depopulacijski dio Republike Hrvatske u kojem su lovačke aktivnosti od značaja za taj kraj, s obzirom da u njega lovci unose svoju infrastrukturu i određeni broj dana u godini prisutni su na područjima kojima gotovo nitko ne prolazi. Lovstvo je, kazao je Krapinec, jedna od najboljih psihoterapija koja podiže kvalitetu života pojedinca pa je trend da se ono preporuča i menadžerima kako bi se rješili stresa i ostalih negativnih posljedica
njihovog posla. Kazao je i da je oružarstvo dio baštine koju moramo njegovati te da lovci i u tom segmentu imaju važnu ulogu. Svoje izlaganje završio je s još jednim podatkom – da broj lovaca u svijetu raste.
Nakon Krapinčevog predavanja Zlatka Majića zanimalo je, pak, zašto menadžeri s PTSP – om ne ostaju bez oružja. Osvrnuo se i na liječničke sudijagnoze i dijagnoze zbog kojih se lovcima oduzima oružje s obzirom na široko tumačenje i primjenu zakona. Govorio je i o boravljenju u prirodi te koliko takva aktivnost pridonosi cjelokupnom zdravlju pojedinca i što to konkretno znači za lovca veterana.
Državni tajnik Kraljičak upoznao je lovce veterane s održivosti lovnog gospodarenja te je govorio s čime se sve lovci u svojem radu susreću – od odgovornosti u lovu, financijskih pritisaka, šteta, ekologije do klimatskih promjena te dodao kako sve to stvara probleme i otežava lovcima ostvarenje zadanih ciljeva. Naglasio je da lov nije samo odstrel. Tu je i odgovornost prema propisima, vlasnicima zemljišta i državi. Posebno je naglasio provedbu biosigurnosnih mjera vezanih uz svinjsku kugu te pohvalio lovce, s obzirom da se pridržavaju propisa i naredbi koje je izdalo ministarstvo. Na kraju se dotaknuo i problematike te prijepora koje postoje između LUV “Tigrovi” i Hrvatskih šuma, a tiču se lovišta kojim želi gospodariti svaka od strana. Tajnik Kraljičak nada se da će se to pitanje u dogledno vrijeme riješiti na zadovoljstvo obje strane, a sve sukladno propisima i zakonima Republike Hrvatske.
Posljednji predavač bio je tajnik HLS – a Ivica Budor koji je na početku izlaganja upoznao veterane s ulogom i ustrojstvom Hrvatskog lovačkog saveza te kazao kako ta organizacija broji oko 60.000 članova i 1060 udruga.
Po novom zakonu lovac se može postati sa 17,5 godina, što je, smatra Budor, bolje rješenje od dosadašnjeg. Naglasio je i kako lovci jedini u cjelosti provode biosigurnosne mjere vezane uz svinjsku kugu. Objasnio je da lovci imaju i materijalne troškove vezane uz njihovu provedbu te da je potrebno da se lovačkim društvima nadoknadi barem jedan dio onog što potroše. Također se osvrnuo na PTSP koji zahvaća određeni dio veteranske populacije te kazao da nigdje u zakonu ne stoji da se oružje mora oduzeti osobama kojima je dijagnosticirana ova bolest. Osvrnuo se i na činjenicu da će se zbog provođenja biosigurnosnih mjera u budućnosti manje loviti, a utjecat će to i na lovni turizam.
Nakon izlaganja povela se rasprava na dvije teme – dio sudionika
dotaknuo se odnosa lovstva i veterana u Domovinskom ratu te aktivnostima u budućnosti, a bilo je riječi i o gospodarenju vlastitim lovištem, što bi lovcima Tigrovima trebao biti novi izazov u narednom periodu.
Za riječ su se, među ostalima, javljali Mile Ćuk, Ljubo Ćesić – Rojs i Božidar Škrinjarić, a obratio se nazočnima i član uprave Hrvatskih šuma Ante Sabljić, koji je također dugogodišnji lovac. U kratkim crtama objasnio je ulogu Hrvatskih šuma u gospodarenju s 27 lovišta čiji su lovozakupnici.
Josip Lucić istaknuo je, pak, koliko bi jedno lovište, s obzirom na blagodati boravka u šumi, što se te večeri nekoliko puta naglasilo, pomoglo lovcima veteranima u prevenciji kardiovaskularnih bolesti, koje su jedne od najčešćih uzroka smrti.
Ujedno je pitao lovce, a i liječnike koji su sjedili u publici, koliko košta jedna prosječna kardiovaskularna operacija. Odgovor je bio – od 200 tisuća kuna na više. U toku rasprave ponekad se mogao osjetiti i pokoji žustriji ton, no sve u cilju unaprijeđenja lovstva i lovačkih organizacija.
Svi sudionici složili su se ipak da veterane treba poticati da se aktivnije uključe u lovačke organizacije, a potporu LUV “Tigrovima” u njihovom radu i budućim aktivnostima također je izrazio i Mate Barbir iz gradske uprave. Grad Zagreb, rekao je, već godinama kontinuirano podupire i financira lovačke udruge, a činit će to i
dalje te će uvijek podržati inicijative slične njihovoj.
Na kraju je Zlatko Majić sve pozvao na prigodni domjenak, gdje su lovci veterani, lovci i veterani u opuštenoj atmosferi nastavili diskusiju koja se
vodila na okruglom stolu. Atmosferi cijelog događaja doprinijelo je i
Prvo hrvatsko društvo lovačkih rogista iz Brezovice.
Marin Matijević
