U nedjelju 1. ožujka obilježit će se u Pakracu 29. obljetnica početka Domovinskog rata u Hrvatskoj, kad su se sukobile hrvatske policijske snage s pobunjenim Srbima. Upravo taj događaj u Pakracu označio je početak velikosrpske agresije na Hrvatsku.
Poziv na obilježavanje 29. godišnjice početka Domovinskog rata u Republici Hrvatskoj
Domovinski, obrambeni rat u Hrvatskoj započeo je u Pakracu 1. ožujka 1991. godinevoružanim sukobom hrvatskih policijskih postrojbi s pobunjenim Srbima. Bio je to prvi otvoreni, oružani sukob na području Republike Hrvatske. Pakrac, zapadno slavonski grad, koji danas broji oko 8 tisuća stanovnika, pretrpio je ukupnu ratnu štetu koja iznosi 263.325.000 eura. Ratna šteta u gospodarstvu iznosi 64 mil. eura, u društvenim djelatnostima 18 mil. eura. Ujedno je izbrojano i 4730 oštećenih i uništenih stambenih objekata u Pakracu.
Početak ožujka iznimno je kao datum značajan za noviju hrvatsku povijesti što potkrepljuju i pisani dokazi institucija kao što su Hrvatski memorijalno – dokumentacijski centar Domovinskog rata, u svom djelu „Počeci suverene hrvatske države“ na 54. stranici navodi:“… To je prvi oružani sukob hrvatskih policijskih (redarstvenih) snaga s naoružanim srpskim ekstremistima“.
Također, u Općem leksikonu Leksikografskog zavoda „Miroslav Krleža“ iz 1996. godine navodi se: “…DOMOVINSKI RAT – obrambeni rat što ga Hrvatska vodi protiv odmetnutih Srba iz Hrvatske i Jugoslavenske (srbo-crnogorske) vojske, započeo je 1991. godine napadima na postrojbe Hrvatske policije u Pakracu (1./2. ožujka).
Grad Pakrac, Udruga specijalne policije iz Domovinskog rata i Udruga hrvatske policije branitelja Pakraca i Lipika, u suradnji s Koordinacijom ostalih udruga proisteklih iz Domovinskog rata Pakraca i Lipika, a u skladu sa kalendarom obilježavanja značajnih obljetnica iz Domovinskog rata i povijesti hrvatskog naroda, prigodno i već tradicionalno obilježavaju dan 1./2. ožujka 1991. godine, kao prvi oružani sukob hrvatskih policijskih (redarstvenih) snaga s naoružanim srpskim ekstremistima, te kao početak oružane borbe hrvatskog naroda za samostalnu i suverenu Republiku Hrvatsku. A u nadi da će datum 02. ožujka ući u službeni kalendar praznika Republike Hrvatske, čime će se početak Domovinskog rata na dostojan nači obilježavati diljem Lijepe naše.
Danas, s odmakom od skoro trideset godina, možemo samo pretpostaviti što bi se dogodilo da tadašnje političko vodstvo Republike Hrvatske nije odobrilo intervenciju policijskih snaga u Pakracu. Budući da je tadašnja Skupština općine Pakrac izglasovala pripojenje tzv. „SAO Krajni“, bez intervencije policijskih snaga, sudbina „nesrpskog“ naroda bila bi kao u Kninu, samo sa tom razlikom da je postotak „nesrpskog“ stanovništva u Pakracu i Lipiku bio puno veći nego u Kninu, te bi i broj ubijenih, zatočenih i protjeranih bio razmjerno veći. Isto tako upitna bi bila i mogućnost obrane velikog dijela Republike Hrvatske u daljnjem tijeku rata. Moramo istaknuti da su Pakrac i Lipik, uz Vukovar, gradovi koji su najviše stradali u Domovinskom ratu, npr. prema raspoloživim informacijama direktna ratna šteta u Pakracu je 640 miliona tadašnjih DM, više od 300 poginulih branitelja, još uvijek nisu nađeni posmrtni ostaci tadašnjeg vođe Hrvatskog naroda i mirotvorca dr. Ivana Šretera, Lipik je prvi oslobođeni grad u Republici Hrvatskoj, Pakrac je do VRO „Bljesak“ bio podijeljeni grad.
Ovim obilježavanjem želimo postići da se od strane mjerodavnih institucija Republike Hrvatske, ali i od sveopće hrvatske javnosti na pravilan način vrednuje uloga Policije Republike Hrvatske, policijskih postrojbi koje su poslije nestale, odnosno iz kojih su nastale elitne postrojbe Hrvatske vojske, kao npr. PJP Pionirac, PJP Kumrovec, PJP Rakitje, Gradova Pakraca i Lipika, te njihovih branitelja (mislimo na sve one koji su branili ta dva Grada, bez obzira otkuda su došli).