Kotromanović za HTV o smanjivanju ljudi i misijama u Afganistanu i Maliju

0
428

Gostujući nakon sjednice Vijeća za obranu u Dnevniku 3 Hrvatske televizije, ministar obrane Ante Kotromanović otkrio je sinoć neke detalje razgovora s Pantovčaka koje se iz suhoparnog priopćenja nije moglo iščitati. Tako je najavio da se namjerava smanjiti broj ljudi u MORH-u i OS RH na 15 tisuća u naredne 3 godine, da će u Afganistanu nakon 2014. godine ostati do 120 vojnika, da će Hrvatski Sabor na jesen odlučivati o hrvatskom sudjelovanju u EU misiji u Maliju, te da će hrvatsko sudjelovanje u misiji EU NAVFOR Somalia – ATALANTA dobiti drugačiji karakter.

No krenimo redom – strateški dokumenti i najave smjera u kojem će ići hrvatske Oružane snage:

„Prva točka bila je… raspravljali smo o Strateškom pregledu obrane, to je temeljni strateški dokument Ministarstva obrane. Njega smo morali donijeti zato što je zadnji donesen 2005. godine, u međuvremenu je Hrvatska ušla u NATO, u Europsku uniju, gospodarska kriza, problemi oko modernizacije, i to su bili motivi. Što se tiče samog Strateškog pregleda obrane, mi smo tu dali pogled naš kako vidimo Oružane snage u idućih 10-ak godina. (…) Pa vidimo da, što se tiče ljudskih resursa, naš plan je, u dogovoru s Glavnim stožerom, smanjiti broj ljudi na 15 tisuća (…) u roku od 3 godine. To nam je vrlo važna stvar – znači, smanjiti taj dio upravni i zapovjedni, administraciju…. Drugo: dali smo naš osvrt i pogled na materijalne resurse, znači to je teritorijalni raspored Oružanih snaga, koje bi vojarne napuštali, koje bi sustave napuštali, koje bi sustave razvijali, i zadnji aspekt – to su financijske naše potrebe – koja su to sredstva koja su potrebna. Naime, NATO standard je da se za osoblje izdvaja oko 50 posto sredstava od ukupnog proračuna koji dobije Ministarstvo obrane, da se 30 posto sredstava odvaja za održavanje, a 20 posto za modernizaciju. (…) Nama je plan upravo to – želimo smanjiti broj ljudi da bi imali više sredstava za modernizaciju. Mi sad izdvajamo 60 posto sredstava za osoblje, i to je naprosto previše, i ne možemo nikada dostići one ciljeve sposobnosti koje smo dobili od NATO-a.“ 

 

Među strateškim dokumentima s kojima si još ni sam NATO nije načisto, nalazi se i strategija prisustva međunarodnih snaga u Afganistanu nakon 2014. godine. Što se Hrvatske tiče, izgledalo je poznato koliko će vojnika biti u misiji ISAF već naredne godine, a Kotromanović je najavio i okvirni broj hrvatskih vojnika koji će podno Hindukuša ostati i nakon 2014.

„To je bila druga točka. Govorili smo o međunarodnoj obrambenoj suradnji sa susjedima, s regijom, i o tome kako RH pridonosi međunarodnoj sigurnosti. Znači dotakli smo se, prije svega, operacije Afganistan, dali smo naše viđenje kako to vidimo u 2014. godini i post. Naša je odluka da idemo do 168 vojnika za 2014. (…) Smanjivat će se, u skladu s politikom koju provodi NATO. Mi smo donijeli koncept – CONOPS – to je ukupan okvir, između 8 i 12 tisuća na ministarskom sastanku u Bruxellesu, i u skladu s time Hrvatska se mora usklađivati. Iza 2014. to bi bilo maksimalno do 120 ljudi, jer točno ne znamo sad da li će biti 8 tisuća u Afganistanu, ili 12 tisuća ljudi.”

Zanimljivo je to što se trenutno planirani broj – „maksimalno do 120 ljudi“ ne poklapa s brojem iz prošle godine donesenog Strateškog plana Ministarstva obrane od 2013. do 2015. godine. Kako smo već pisali, prema tom Strateškom planu planirao se ostanak najviše 50 vojnika. Pogleda li se s današnje distance taj Plan, vjerojatno bi ga trebalo revidirati u još nekim stavkama, ako ne i potpuno baciti u smeće i napraviti novi.

Posljednja velika tema jučerašnje sjednice Vijeća za obranu bile su dvije misije Europske unije, čija je ponosna članica odnedavno i Hrvatska. U jednoj misiji Hrvatska sudjeluje već nekoliko godina – EU NAVFOR Somalia – ATALANTA, a u drugoj će tek sudjelovati (EUTM MALI). Hrvatska je na EU-razini svoje sudjelovanje u aktivnostima u Maliju potvrdila još prije nekoliko mjeseci, a dosadašnje kalkuliranje o konkretnome doprinosu toj misiji Bruxelles nam je, navodno, prilično zamjerio. No od jučer je i službeno – Hrvatska ide u Mali, a saborski će zastupnici za tu odluku na jesen tek formalno dignuti ruke. Zanimljivo je i to da je prije 3 dana, u kratkom razgovoru za nacionalnu javnu televiziju (a nakon hrvatskog sudjelovanja na vojnom mimohodu u Francuskoj), predsjednik Ivo Josipović mrtav-hladan izjavio da se nije razgovaralo o hrvatskom sudjelovanju u misiji u Maliju. Po tom ga je pitanju upravo jučer demantirao ministar obrane Ante Kotromanović:

„Ja ne znam što su njih dvojica razgovarali (Josipović i Hollande, op.a.), ja sam također bio u Parizu na mimohodu, imao sam sastanak s ministrom obrane Malija i s ministrom obrane Francuske. Oni su iskazali zainteresiranost da im se pomogne. Naime, mi smo i prije uputili jedan kontingent oružja i streljiva gdje smo opremili jednu njihovu bojnu. Mi ćemo i sada uputiti jedan takav kontingent, recimo oko tisuću i pol pušaka, streljiva nešto i opreme. I drugo – mi već dugo planiramo, znači nekoliko mjeseci, da uputimo nekoliko naših časnika, instruktora, recimo kao što su inženjerci, doktori,  u sustav snaga koje se nalaze u Maliju, da bi vršili obuku… (…) Možda do 5 ili 6, vidjet ćemo. (…) Ne, nije opasna misija. To su ljudi koji se nalaze duboko u pozadini, imao sam dole taj jedan dobar brifing s ministrom obrane Francuske koji me izvijestio o stanju dole… Znači, dole je sada mirno, oni su razbili teroriste koji su bili dole, znači to je bila brza intervencija i za sada nema nikakvih naznaka da bi bilo nešto dole opasno. Otprilike ima dole negdje oko 500 vojnika iz različitih zemalja, i mi sad razmatramo tu odluku. Naravno, konačnu odluku mora donijeti hrvatski parlament, mi ćemo vjerojatno pripremiti takav prijedlog i poslali bi Hrvatskom saboru da odluči o tome da li želi poslati naše pripadnike OS u misiju u Mali. (…) Na jesen. Također, isto još jedna misija… Mi smo razgovarali… mi već participiramo u misiji ATALANTA u vodama Somalije. Naša je želja da budemo aktivniji, sada kad smo postali članica EU u misijama EU. Nama je želja da pošaljemo i dole jedan kontingent ljudi, do 15-ak naših pripadnika, koji bi bili stacionirani na brodu UN-a ili na jednom brodu, ratnom brodu, koji bi služio za zaštitu brodova koji idu tim putem, zato što je to naš interes, naši se dole nalaze pomorci, naši brodovi… Eto, to su bile danas važne točke o čemu smo razgovarali.“

Ni hrvatsko sudjelovanje u misiji ATALANTA nije baš tako jednostavno. U prosincu prošle godine Hrvatski je sabor izglasao povećanje broja hrvatskih vojnika u misiji protiv somalskih pirata s dosadašnjih najviše 5 na najviše 20. No dosadašnje hrvatsko sudjelovanje u ATALANTI bilo je prilično bezbolno i nezahtjevno, dok bi sudjelovanje kakvo je najavio Kotromanović ipak bilo nešto rizičnije. Budući da je Sabor o tome već rekao svoje, zašto ga uznemiravati novim detaljima o promjeni karaktera misije.

Lidija Knežević

Obris.org

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here