Hrvatski sabor je na sjednici održanoj u petak, 28. veljače 2020. usvojiio Zakon o proglašenju Vukovara mjestom posebnog domovinskog pijeteta. Zakon je izglasan s 86 glasova „za“ te 21 „suzdržanim“ glasom.
Jedan od ciljeva Zakona o proglašenju Vukovara mjestom posebnog domovinskog pijeteta očuvanje je trajne uspomene i sjećanja na žrtvu Vukovara u Domovinskom ratu, ali i poticanje njegova društvenog razvoja u svim aspektima.
Snažna poruka nacionalnom značaju Vukovara
Ovaj Zakon omogućuje uspostavu i očuvanje kulture sjećanja na žrtve Vukovara te aktivnosti usmjerene društvenom razvoju vukovarskog područja.
Zakonom se definira pojam posebnog domovinskog pijeteta i područje koje zahvaća, a to je Grad Vukovar i naselje Bogdanovci, kao i način obilježavanja, uključujući razdoblje od 17. do 20. studenog.
Kao mjesto posebnog pijeteta definirana je i Nacionalna memorijalna bolnica Vukovar u kojoj se, pored zdravstvene djelatnosti, obavlja i memorijalno-edukacijska djelatnost sa svrhom promicanja vrijednosti Domovinskog rata.
Memorijalno groblje žrtava iz Domovinskog rata definirano je kao središnje mjesto odavanja posebnog domovinskog pijeteta te ujedno središnje mjesto odavanja počasti nacionalnoj žrtvi u uspostavi samostalne Republike Hrvatske.
Obilježavanje u značajnoj mjeri uključuje razvoj edukativnih aktivnosti i pripreme stručno-edukativnih materijala sa svrhom upoznavanja učenika i drugih posjetitelja Vukovara s povijesnim činjenicama o Domovinskom ratu i očuvanju sjećanja na ulogu Vukovara u obrani i stvaranju Republike Hrvatske, ali i utvrđivanju konačnog popisa poginulih i nestalih hrvatskih branitelja i civila vukovarskog područja.
Ovim zakonom uspostavit će se posebno međuresorno tijelo – Vijeće za domovinski pijetet, mir i razvoj, od 15 članova koje imenuje Vlada.
Zakon će imati pozitivan učinak na razvoj vukovarskog područja s naglaskom na demografski, gospodarski, kulturni, odgojno-obrazovni, odnosno znanstveno-istraživački razvoj.
