Hrvatska 2016. u njemačkoj borbenoj skupini

0
191

Za manje od 50 sekundi Vlada RH odlučila je na jučerašnjoj 115. sjednici o sudjelovanju hrvatskih Oružanih snaga u novoj borbenoj skupini EU. O tome je nadležni ministar obrane Ante Kotromanović šturo rekao:

„Europska unija je uspostavila nekoliko borbenih skupina kao mehanizam brzog odgovora na krize, kojima se izravno pridonosi jačanju kapaciteta i sposobnosti EU za upravljanje krizama kao dijelu zajedničke sigurnosne i obrambene politike EU. Mi smo se odlučili predati naše snage u sjevernu borbenu skupinu pod vodstvom Njemačke republike, i sukladno Zakonu o obrani predlažem da Vlada RH usvoji prijedlog odluke kojom se obvezuje da će RH za angažiranje u borbenoj skupini pod vodstvom SR Njemačke, koja će biti u stanju pripravnosti od 1. srpnja 2016. do 31. prosinca 2016. staviti na raspolaganje snage ukupne količine do 250 pripadnika OS, te da ovaj prijedlog odluke uputimo Predsjedniku RH na donošenje.“

Osim Hrvatske i Njemačke, u skupini će se naći i oružane snage Republike Austrije, Češke Republike, Irske, Velikog Vojvodstva Luksemburga i Kraljevine Nizozemske. Kako smo već pisali, Hrvatska je posljednji put bila u istoj borbenoj skupini s Njemačkom u drugoj polovici 2012. godine (baš kao i Austrija, Češka i Irska), kada je po prvi puta od formiranja EU-borbenih skupina na 6-mjesečnom dežurstvu bila samo jedna takva skupina. Zanimljivo je i da u obrazloženju današnje Odluke o deklariranju snaga u Borbenu skupinu EU pod vodstvom SR Njemačke piše:

Namjera je Republike Hrvatske sudjelovati u borbenim skupinama Europske unije sa značajnijim snagama (do 250 pripadnika OS RH) svake tri do četiri godine, i u međuvremenu pridonijeti pojedinim borbenim skupinama u skladu sa svojim interesima te razmatrajući eventualni angažman od slučaja do slučaja, na simboličnoj razini“.

Podsjetimo – prije nepunih mjesec dana, ili točnije na 110 sjednici održanoj 22. kolovoza, Vlada RH prihvatila je osnivanje Multinacionalne borbene skupine EU, u kojoj će sudjelovati Austrija, Hrvatska, Mađarska, Italija i Slovenija. Ta skupina, pod vodstvom Italije, trebala bi dostići punu operativnu sposobnost do 2017. godine, a hrvatski doprinos (barem za sada) planiran je u veličini do 20 pripadnika OS RH. Dok ostaje otvoreno teorijsko pitanje – je li hrvatski kontingent u toj Multinacionalnoj borbenoj skupini onda ondje u statusu “sudjelovanja” ili tek “doprinosa” – bilo bi bitno obratiti i ponešto pažnje na povijesni precedent koji je Hrvatska svojedobno imala, a u odnosu na provođenja usporedne ekspedicijske vojne suradnje s Njemačkom i Italijom.

Vladin iznenadni interes za borbene skupine EU podstaknut je predstojećim sastancima i posebno Koordinacijskom konferencijom (Conference on the Coordination of the EU Battlegroups) zakazanom za 25. i 26. rujna. Tada bi se, među ostalim, trebale utanačiti sve skupine do 2017. godine, ali bi se trebala napraviti i platforma za raspravu o borbenim skupinama u studenom i prosincu, na sastanku ministara obrane zemalja-članica EU i onda na summitu EU-čelnika posvećenom obrambeno-sigurnosnoj politici. O potrebi redefiniranja uloge borbenih skupinama razgovaralo se i u okviru nedavnog neslužbenog sastanka ministara obrane EU u Litvi.

Juozas Olekas, ministar obrane Litve, na sastanku u Viliniusu izjasnio se za nužnosti ozbiljne rasprave o budućnosti borbenih skupina na prosinačkom summitu. “Željeli bismo u prosincu dobiti dobiti jasnu političku poruku kako bismo ažurirali postojeću razinu ambicije i predanost upotrebi borbenih skupina EU“, izjavio je Olekas, dodavši kako “pogoršanje  situacije u našem južnom susjedstvu jasno pokazuje da EU treba jačati svoju ulogu u osiguravanju sigurnosti. Aktivniji angažman partnera u Zajedničkoj sigurnosnoj i obrambenoj politici trebalo bi biti jedno od rješenja“. Direktor za obrambenu politiku u Ministarstvu nacionalne obrane Litve, Vaidotas Urbelis, najavio je raspravu o različitim opcijama koje dolaze iz dijela zemalja-članica EU, a koje bi se trebale razmotriti do 19. studenog, za kada je zakazan sastanak ministara obrane EU.

Tako, primjerice, Velika Britanija, Litva i Latvija predlažu modularni pristup, budući da ne smatraju borbene skupine EU “zatvorenim kutijama”. “Ideja je da se za određene krize mogu koristiti samo određeni elementi borbenih skupina. Standardna bojna sastavljena je od 3 pješadijske satnije, no 3 pješačke satnije nisu potrebne u svakom EU-odgovoru na krizu. To mogu biti i krize koje zahtijevaju samo jednu satniju“, rekao je Urbelis. Uz sve jači pritisak zemalja-članica EU da se napokon nešto učini po pitanju smisla i efikasnosti borbenih skupina, moglo bi se dogoditi da one, ili barem neki njihov dio, napokon dođu i u nekakvu konkretnu upotrebu.

autor: Lidija Knežević

izvorni članak možete vidjeti na: http://obris.org

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here