U punoj karlovačkoj velikoj gradskoj vijećnici u srijedu je 4. prosinca 2013. godine održana znanstveno stručna tribina pod nazivom “Ratna bolnica Topusko”. Tribinu je organizirala Zajednica udruga HVIDR-a Grada Zagreba. Ova je tribina uz prikupljene materijale podloga za izdavanje monografije o toj prvoj formiranoj ratnoj bolnici u Domovinskom ratu koju se spominje i kao začetak formiranja ratnog saniteta.
Uvodno je prikazan dokumentarni film o organizaciji karlovačke zdravstvene službe tijekom Domovinskog rata, a angažman medicinskog osoblja počeo je već u prvim danima agresije, odnosno od “Krvavog Uskrsa” na Plitvicama.
Ratna bolnica u Topuskom, gdje su veliki teret iznijeli djelatnici karlovačke bolnice je prva oformljena ratna bolnica na terenu koja je djelovala u ratnom poluokruženju. Model ustroja preuzet je za sve ostale bolnice te predstavlja početak formiranja ratnog saniteta, pojasnio je Mirko Ljubičić, predsjednik ZU HVIDR-a grada Zagreba.
Veliki broj okupljenih pozdravio je general Mladen Markač koji je naglasio kako se ne smije zaboraviti što se hrvatskom narodu dogodilo u Domovinskom ratu, zahvalivši svim braniteljima “koji su oružjem i domoljubljem stvorili bedem koji se zove Republika Hrvatska, bedem za obranu hrvatskih nacionalnih interesa i hrvatskoga naroda”. Posebnu je zahvalu uputio medicinskim timovima koji su “doprinijeli da bude manje poginulih, manje invalida i danas manje bolesnih”.
“Vi ste u nasilnim uvjetima dokazali da ste humanisti”, poručio je Markač koji je i osobno kao zapovjednik Antiterorističke jedinice Lučko bio sudionik formiranja saniteta, prvog ustroja ratne medicinske službe.
Osim generala Markača, skup su pozdravili i zamjenik ministra zdravlja Luka Vončina, Josip Klem ispred Udruge specijalne policije i ZUV Hrvatskih gardijskih postrojbi, general Pavao Miljavac te zamjenik gradonačelnika Dubravko Delić.
Andrija Hebrang govorio je o organizaciji i rezultatima Ratnog saniteta, o čemu je napisao i knjigu. “Nismo imali dovoljno educiranih tehničara koji bi mogli pružiti adekvatnu prvu pomoć pa su na ratištu bili i mobilni kirurški timovi uz svaku borbenu skupinu i to je na kraju dalo izvrsne rezultate”, istaknuo je Andrija Hebrang. Dodao je kako je smrtnost bila 1,45, što znači da je na dvjesto ranjenika umiralo nešto manje od tri ranjenika, a što je, tvrdi, vrhunski rezultat, priznat u čitavom svijetu.
Hebrang je iznio podatke po kojima je u Domovinskom ratu poginulo šest liječnika, hospitaliziranih ranjenika u svim ratnim bolnicama je bilo 30.520, od kojih su jedna četvrtina bili civili, a lakše ranjenih koji su se liječili ambulantno bilo je još oko 15.000.
O liječenju ranjenika u Topuskom govorio dr. Josip Žunić. Posebno je istaknuto mjesto primarijusa Nine Šikića u organiziranju bolnice u Topuskom, o čemu je govorio dr. Nedjeljako Strikić.
Dr. Drago Prgomet je kroz svoje predavanje predočio kako je hrvatski Ratni sanitet prepoznat u svijetu. To je, istaknuo je, bila tema na tri važna kongresa vojne medicine te u preko 700 stručnih i znanstvenih radova u časopisima koji imaju međunarodnu vrijednost ili recenziju.
Za pripadnike 2. gardijske brigade „Gromovi“ je posebno zanimljiva tema ratne bolnice Topusko. Na tome izrazito teškom bojištu od 2. srpnja 1991. do okupacije u poluokruženju neprijatelja djelovale su postrojbe 2. gbr Gromovi, njena 3. pješačka bojna, i jednim dijelom 1. pješačka bojna. Na tome bojištu, u stanju poluokruženja u nedostatku oružja, steljiva i tehnike, u nadljudskim borbama s daleko naoružanijim neprijateljem poginula su četiri pripadnika brigade, dok ih je 45 ranjeno. Točno mjesec dana prije formiranja ratne bolnice u Topuskom glavnu sanitetsku skrb, zbrinjavanje i pomoć ranjenima pružao je liječnik 3. bojne 2. gbr, bojnik, dr. Bruno Škurla. A nakon formiranja ratne bolnice isti je bio i dio tima ratne bolnice kao liječnik s već stečenim ratnim iskustvima.
Na ovoj tribini sudjelovalo je 20 članova Udruge ratnih veterana 2. gardijske brigade „Gromovi“ podružnice Karlovačke županije (u najvećem broju i sudionika ratnih zbivanja u Topuskom), te nekoliko članova iz Zagreba, dopredsjednik udruge-umirovljeni pukovnik Ivan Mandić i dr. Bruno Škurla.
Fotogalerija:
